KOZJE MLIJEKO – BLAGODATI KONZUMACIJE KOZJIH PROIZVODA U PREVENCIJI BOLESTI
Dr. sc. Mirela Marić mag. nutricionizma navodi koje su sve blagodati konzumacije kozjeg mlijeka i kozjih proizvoda u prevenciji bolesti.
Povoljno djeluje na zdravlje kostiju
Kozje mlijeko je bogato kalcijem i zbog toga je konzumacija kozjih proizvoda izuzetno važna u svim dobnim skupinama od djece u razvoju do odraslih, jer dostatne količine kalcija utječu na rast i razvoj kostiju, a preventivno mogu spriječiti razvoj osteoporoze.
Mlijeko općenito predstavlja bogat izvor kalcija koji povoljno djeluje na zdravlje kostiju. Manjak kalcija dovodi do osteoporoze (Baranwal 2013). Konzumiranjem 200 ml kozjeg mlijeka zadovoljavamo 29% dnevnih potreba kalcija za odraslu osobu (po britanskim standardima prehrambenih referentnih vrijednosti). Studija je pokazala smanjeni rizik od frakture (34,8%) kod djece koja su konzumirala mlijeko u usporedbi s (13%) kod djece koja nisu uzimala mlijeko (Baranwal 2013).
Važnost minerala i njihovog balansa u našemu organizmu je iznimno bitan, a tu posebno izdvojam kalcij kao sastavni dio naših zubi i kostiju. Upravo je nedostatak kalcija kroz život uzrok osteoporoze koja znatno umanjuje kvalitetu svakodnevnog života. Također je iznimno važan kod funkcije živčanog sustava i mišića. Osim toga kalcij, odnosno kalcijev fosfat, veže na sebe slobodne masne i žučne kiseline pa tako smanjuje njihove toksične učinke na epitelne stanice crijeva (Strnad i Babuš, 1997).
Kozje mlijeko razlikuje se od kravljeg i ljudskog mlijeka. Te razlike u sastavu kravljeg i kozjeg mlijeka mogu rezultirati proizvodima s različitim osjetilnim karakteristikama, prehrambenim i terapijskim vrijednostima. Kozje mlijeko sadrži veću količinu kalcija, magnezija i fosfora od kravljeg i ljudskog mlijeka. Trigliceridi srednjeg lanca (MCT) i proteini kojih ima više u kozjem mlijeku prepoznati su kao lipidi i proteini s jedinstvenim zdravstvenim prednostima (The Pharma Innovation Journal 2017 ).
Kozje mlijeko sadrži 13% više kalcija od kravljeg mlijeka, a sadrži i 134% više vitamina K (Haenlein GFW ,2002).
Djeluje protuupalno
Kozje mlijeko ima jednu veliku prednost u odnosu na kravlje mlijeko koje može uzrokovati probleme sa želucem. Kako kozje mlijeko ima jedinstven sastav enzima, ono zapravo pomaže ublažiti bilo kakve upale u crijevima.
Pokazalo se da kozje mlijeko izaziva imunološke odgovore u ljudskom organizmu, a također inhibira aktiviranje monocita. Upravo prisutnost vlastitih mikrobiota može normalizirati crijevnu mikrobiotu čovjeka kaskadom zaštitnih učinaka na mjestima crijevne sluznice, uključujući aktiviranja regulatornih stanica crijeva, te se kozje mlijeko preporučava kao dodatak prehrani osobama s upalnim i alergijskim stanjima, čak i starijim osobama (Jirillo, F. , Magrone, T., 2014) .
Kozje mlijeko sadrži 4 do 5 puta više oligosaharida od kravljeg mlijeka (Martinez-Ferez i sur., 2005). Mliječni oligosaharidi su značajni u prehrani ljudi zbog svojih prebiotičkih svojstava (Kunz i sur., 2000). Istraživanja potvrđuju protuupalno djelovanje oligosaharida kod pojave kolitisa (Daddaoua i sur., 2006).
Konzumiranje kozjeg mlijeka može pomoći u apsorpciji hranjivih sastojaka
Kozje mlijeko je mnogo sličnije majčinom mlijeku od kravljeg i iz tog razloga naš organizam može iskoristiti više hranjivih sastojaka iz kozjeg mlijeka. Istovremeno, ova sličnost u sastavu mlijeka omogućuje mnogo lakši prolazak kozjeg mlijeka kroz naš probavni sustav. Višak kiseline u želucu, gastritis i čir želuca postaju bolesti naše svakodnevnice. Na žalost, ti poremećaji u probavnom traktu javljaju se iz više ili manje poznate etiologije i kod najmlađih, tako da je redovna uporaba kozjeg mlijeka kod djece iznimno korisna što dokazuju i mnogi znanstveni radovi.
Kozje mlijeko karakteriziraju bolja probavljivost, veći puferski kapacitet u odnosu na kravlje mlijeko te niži udjel αs1-kazeina kojeg se smatra odgovornim za brojne alergijske reakcije. Osim toga, kozje mlijeko u usporedbi s kravljim sadrži i znatno veće količine slobodnih aminokiselina. Neke od ostalih prednosti kozjeg mlijeka nad kravljim su oko 30 % više magnezija, visoke koncentracije selena i enzima glutation-peroksidaze koji pridonose većem antioksidacijskom kapacitetu (Biadała, A., Konieczny, P., 2018).
Dokazano je da kozje mlijeko povoljno utječe na iskoristivost željeza (Barrionuevo i sur., 2002; Alferez i sur., 2006), bakra (Barrionuevo i sur., 2002), magnezija (Lopez – Aliaga i sur., 2003), cinka i selena (Alferez i sur., 2003). Prednost kozjeg mlijeka je i u višem sadržaju selena u odnosu na kravlje mlijeko, značajnog za aktivnost enzima glutation peroksidaze, koji pogoduje u prevenciji karcinoma i krvožilnih bolesti (Desjeux, 1993). Danas je medicina dokazala da je lužnatost organizma iznimno bitna, a naše tijelo ima sve više problema s održavanjem ravnoteže između kiselog i lužnatog. Visoki udjel bjelančevina, neproteinskog dušika i fosfata daje kozjem mlijeku veći puferni kapacitet (Park, 1994), zbog čega je idealno za liječenje čira na želucu (Haenlein, 2004). Također, viša pH-vrijednost kozjeg mlijeka u odnosu na kravlje pogoduje osobama s viškom kiseline u želucu (Alichanidis i Polychroniadou, 1995; Antunac i sur., 2000).
Potiče rad metabolizma
Kozje mlijeko sadrži puno više hranjivih sastojaka od kravljeg mlijeka, što znači da ga možete popiti manje, a istovremeno unijeti istu količinu hranjivih sastojaka. Samo jedna šalica kozjeg mlijeka osigurava gotovo 40% preporučene količine kalcija i nevjerojatnih 20% vitamina B koji nam je dnevno potreban. Postoje i istraživanja kako konzumiranje kozjeg mlijeka može pomoći našem organizmu u apsorpciji mnogih drugih vitamina i minerala. Kozje mlijeko ima manje “loših masti” u usporedbi s kravljim mlijekom, a njegova konzumacija donosi mnoge zdravstvene prednosti. Kozje mlijeko odličan je dodatak svakom planu mršavljenja. Visok sadržaj proteina čini ga odličnim izborom za osobe koje žele kvalitetan obrok nakon odlaska u teretanu, a koji će pritom zadovoljiti njihove nutritivne i energetske potrebe.
Kozje mlijeko zdrava je alternativa kravljem mlijeku zbog lakše probavljivosti, posebno u djece i onih koji imaju želučane tegobe prilikom konzumacije mlijeka drugih životinja. Izvrsna probavljivost kozjeg mlijeka, pravilan sastav masnih kiselina i njegov sadržaj bioaktivnih spojeva pogodni su za liječenje ili sprječavanje određenih zdravstvenih stanja. Kozje mlijeko može imati blagotvoran učinak na poremećaje malapsorpcije i upalne bolesti crijeva. Fermentirano kozje mlijeko može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti anti-oksidacijskim i anti-aterogenim učinkom (The Pharma Innovation Journal 2017 ).
Konzumiranje kozjeg mlijeka u svijetu raste zbog prehrambene vrijednosti i raznolikosti proizvoda koji se proizvode od njega. Kozje mlijeko je bogatije Ca, Mg i P od kravljeg i majčinog mlijeka. Također je bogato trigliceridima srednjeg lanca – MCT. Kozje mlijeko je izvor masti, bjelančevina, laktoze, vitamina B6 (25%) više, 47% više vitamina A i 13% više kalcija nego kravlje mlijeko. Kozje mlijeko od vitalnog je značaja za liječenje alergija, gastrointestinalnih poremećaja, KVB, osteoporoze, hipertenzije, kolika i prilikom antimikrobne zaštite ( Kabwanga T.,I., Altin, C.,2017)
Povoljno tječe na zdravlje srca
U usporedbi s kravljim mlijekom, u sastavu kozjeg mlijeka ima nekoliko puta više zdravih masnih kiselina. Ove zdrave masne kiseline pomažu u održavanju razine kolesterola u optimalnim vrijednostima. Ako održavamo uravnotežene količine zdravih masnih kiselina u našem organizmu, rizik od ateroskleroze, moždanog udara ili srčanog udara može se smanjiti. Veća količina kalija u kozjem mlijeku može čak pomoći smanjenju krvnog tlaka što omogućava cijelom kardiovaskularnom sustavu ostanak u balansu.
Sastojci kozjeg mlijeka svojim osobinama (bolja probavljivost, hipoalergenost, veći puferni kapacitet, viša pH vrijednost) povoljno djeluju na zdravlje ljudi. Kozje mlijeko u usporedbi s kravljim sadrži više masnih kiselina koje povoljno utječu na zdravlje ljudi, posebice na krvožilni sustav (Z. Filipović Dermit i sur., 2014).
Da je kozje mlijeko ljekovito, znao je davno Hipokrat, a stoljećima prije razvoja farmaceutske industrije i sintetičkih lijekova, kozjim mlijekom liječeni su upala pluća i tuberkuloza, hepatitis, reumatske, dišne i neke druge bolesti te snižavan krvni tlak (Z. Filipović Dermit i sur., 2014).
Kompan i Komprej, 2012.navode zanimljivu činjenicu svojstva kozjeg mlijeka da se zbog svojih metaboličkih sposobnosti pretvara direktno u energiju i nema svojstva taloženja u masnom tkivu te ne dovodi do taloženja masnoća (kolesterola) u krvnim žilama. Danas u vremenima epidemije pretilosti i kardiovaskularnih bolesti ovo je iznimno bitna činjenica. Kozje mlijeko u usporedbi s ovčjim i kravljim, sadrži više mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina, koje povoljno utječu na ljudsko zdravlje, posebice na krvožilni sustav (Haenlein, 2004).
Masne kiseline kozjeg mlijeka koriste se u tretmanu sindroma malapsorpcije, gastrointestinalnih poremećaja, koronarnih bolesti, cističnih fibroza i žučnih kamenaca te u prehrani prerano rođene dojenčadi (Jandal,1996).
Jača naš imunološki sustav
Svakodnevni susret sa stresom, nekvalitetnom prehranom i odmakom od prirode dovodi do niza bolesti i poremećaja kod ljudi. Imunitet prestaje biti samodostatan, a svakodnevni životni ritam odmaže nam da izdvojimo vrijeme učiniti nešto korisno za svoje zdravlje. Svjedoci smo sve većoj prisutnosti virusnih i bakterijskih infekcija kojima se naše tijelo odupire toliko lakše koliko mu mi to omogućimo, posebice zdravim stilom života gdje posebice uključujemo aktivan stil života i što zdraviju prehranu. Selen je vrlo važna komponenta našeg imunološkog sustava, kravlje mlijeko ga skoro nema ili ima vrlo malu količinu, dok kozje mlijeko ima zadovoljavajuću količinu. Selen je mineral koji će nam pomoći ojačati imunološki sustav i pomoći nam preventivno u borbi protiv bolesti i infekcija.
Jedan od primjera dobrog sastojka u hrani su zasićene masne kiseline koje pogoduju zdravlju čovjeka, a tu posebno ističemo laurinsku kiselinu, koja je sastojak kozjeg mlijeka. Tijelo pretvara laurinsku kiselinu u monolaurin, koji ima antivirusna i antibakterijska svojstva te djeluje letalno na protozoe (Matsumoto i sur., 1991). Monolaurin je monoacilglicerol koji može uništiti lipidima obložene viruse kao što su herpes, ospice, virus gripe, različite patogene bakterije.
Karcinom kao epidemija suvremenog čovječanstva još uvijek nije istražen, no mnogi znanstvenici daju obol u njegovom istraživanju. Mliječna mast kozjeg mlijeka sadrži i konjugiranu linolnu kiselinu (CLA), čija su terapijska svojstva dokazana. Provedena istraživanja pokazala su da konjugirana linolna kiselina ima antikancerogena svojstva i preventivno djeluje na aterosklerozu (Parodi, 2003; Lee i sur., 2005).
Pomaže kod rasta i razvoja djece
Kozje mlijeko sadrži visoki udio proteina i lako je probavljivo, što je vrlo važno za rast i razvoj svih dijelova našeg organizma, od mišića, kostiju do drugih tkiva. Osiguranje ove vrste kojim naši mališani dobivaju obilje proteina u kozjem obroku pomoći će im da postanu veliki i snažni i spremni za sve izazove današnjeg doba.
Probavljivost kozjeg mlijeka je veća u odnosu na kravlje, što je važno u prehrani djece s problemom crijevne malapsorpcije (Antunac i sur., 2000).
Od slobodnih aminokiselina kozje mlijeko sadrži najviše taurina, čiji je sadržaj čak 20-40 puta veći nego u kravljem mlijeku (Mehaia i Al-Kanhal, 1992). Taurin je esencijalna aminokiselina prirodno sadržana u tekućinama i tkivima organizma. Ona je osobito važna u prehrani male djece i dojenčadi jer sudjeluje u rastu i razvoju mozga.
Koze su ekološki prihvatljive
Krave, koze, ovce i ostale slične životinje pripadaju porodici preživača. Preživači imaju 4 želuca, te hranu probavljaju u njima, umjesto u crijevima. Preživači jedu hranu, vraćaju je natrag te ponovo jedu. Njihovi želuci prepuni su bakterija koje pomažu probavi, ali proizvode i metan. Krave ispuštaju najviše metana kroz probavu, tj. oslobađajući vjetrove. Statistike o količini variraju. Neki podaci tvrde da se radi od 100 do 200 litara dnevno, dok drugi navode čak 500 litara. U svakom slučaju to je velika količina koja se može usporediti sa zagađenjem koje dnevno proizvede automobil.
Koze su vrlo skromne, spretne te prilagodljive različitim klimatskim i hranidbenim uvjetima. Dobra ekološka slika koza često je povezana s agroturizmom u mnogim planinskim regijama. Ovakav trend može se vidjeti u mnogim europskim područjima kao što su Alpe, pirinejski poluotok, Balkan i dr. (Dubeuf i sur., 2004).
dr. sc. Mirela Marić mag. nutricionizma, Poliklinika Aviva
