Naša tvrtka proizišla je iz naše primarne djelatnosti – zdravstva u simbiozi sa tradicionalnim obiteljskim iskustvom Dalmatinske zagore starim preko 120 godina. Dugi niz godina proučavali smo razne namirnice i njihov biološki potencijal za jačanje imuniteta kod čovjeka i opći doprinos ljudskom zdravlju i kvalitetnoj prehrani.

Zašto kozje mlijeko?

Sastojci kozjeg mlijeka svojim osobinama (bolja probavljivost, hipoalergenost, veći puferni kapacitet, (viša pH vrijednost) povoljno djeluju na zdravlje ljudi. Kozje mlijeko u usporedbi s kravljim sadrži više masnih kiselina koje povoljno utječu na zdravlje ljudi, posebice na krvožilni sustav. ( Z. FILIPOVIĆ DERMIT i sur: Kozje mlijeko, Mljekarstvo 64 (4), 280-286 (2014)).

Svakodnevni susret sa stresom, nekvalitetnom prehranom i odmakom od prirode dovodi do niza bolesti i poremećaja kod ljudi. Imunitet prestaje biti samodostatan, a svakodnevni životni ritam odmaže nam da izdvojimo vrijeme učiniti nešto korisno za svoje zdravlje.

Da je kozje mlijeko ljekovito, znao je davno Hipokrat, a stoljećima prije razvoja farmaceutske industrije i sintetičkih lijekova, kozjim mlijekom liječeni su upala pluća i tuberkuloza, hepatitis, reumatske, dišne i neke druge bolesti te snižavan krvni tlak. ( Z. FILIPOVIĆ DERMIT i sur: Kozje mlijeko, Mljekarstvo 64 (4), 280-286 (2014)).

Danas je medicina dokazala da je lužnatost organizma iznimno bitna, a naše tijelo ima sve više problema s održavanjem ravnoteže između kiselog i lužnatog. Visoki udjel bjelančevina, neproteinskog dušika i fosfata daje kozjem mlijeku veći puferni kapacitet (Park, 1994), zbog čega je idealno za liječenje čira na želucu (Haenlein, 2004). Također, viša pH-vrijednost kozjeg mlijeka u odnosu na kravlje pogoduje osobama s viškom kiseline u želucu (Alichanidis i Polychroniadou, 1995; Antunac i sur., 2000).

Upravo višak kiseline u želucu, gastritis i čir želuca postaju bolesti svakodnevnice. Na žalost, poremećaji u probavnom traktu javljaju se iz više ili manje poznate etiologije i kod najmlađih, tako da je redovna uporaba kozjeg mlijeka kod djece iznimno korisna što dokazuju i mnogi znanstveni radovi.

Probavljivost kozjeg mlijeka je veća u odnosu na kravlje, što je važno u prehrani djece s problemom crijevne malapsorpcije (Antunac i sur., 2000).

Dokazano je da kozje mlijeko povoljno utječe na iskoristivost željeza (Barrionuevo i sur., 2002; Alferez i sur., 2006), bakra (Barrionuevo i sur., 2002), magnezija (Lopez – Aliaga i sur., 2003), cinka i selena (Alferez i sur., 2003). Prednost kozjeg mlijeka je i u višem sadržaju selena u odnosu na kravlje mlijeko, značajnog za aktivnost enzima glutation peroksidaze, koji pogoduje u prevenciji karcinoma i krvožilnih bolesti (Desjeux, 1993).

Kozje mlijeko sadrži 4 do 5 puta više oligosaharida od kravljeg mlijeka (Martinez-Ferez i sur., 2005). Mliječni oligosaharidi su značajni u prehrani ljudi zbog svojih prebiotičkih svojstava (Kunz i sur., 2000). Istraživanja potvrđuju protuupalno djelovanje oligosaharida kod pojave kolitisa (Daddaoua i sur., 2006).

Kompan i Komprej, 2012. navode zanimljivu činjenicu svojstva kozjeg mlijeka da se zbog svojih metaboličkih sposobnosti pretvara direktno u energiju i nema svojstva taloženja u masnom tkivu te ne dovodi do taloženja masnoća (kolesterola) u krvnim žilama. Danas u vremenima epidemije pretilosti i kardiovaskularnih bolesti iznimno bitna činjenica. Kozje mlijeko u usporedbi s ovčjim i kravljim, sadrži više mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina, koje povoljno utječu na ljudsko zdravlje, posebice na krvožilni sustav (Haenlein, 2004).

Masne kiseline kozjeg mlijeka koriste se u tretmanu sindroma malapsorpcije, intestinalnih poremećaja, koronarnih bolesti, cističnih fibroza i žučnih kamenaca te u prehrani prerano rođene dojenčadi (Jandal, 1996).

Od slobodnih aminokiselina kozje mlijeko sadrži najviše taurina, čiji je sadržaj čak 20-40 puta veći nego u kravljem mlijeku (Mehaia i Al-Kanhal, 1992). Taurin je esencijalna aminokiselina prirodno sadržana u tekućinama i tkivima organizma. Ona je osobito važna u prehrani male djece i dojenčadi jer sudjeluje u rastu i razvoju mozga.

Svjedoci smo sve većoj prisutnosti virusnih i bakterijskih infekcija kojima se naše tijelo odupire toliko lakše koliko mu mi to omogućimo, posebice zdravim stilom života gdje posebice uključujemo aktivan stil života i što zdraviju prehranu.

Jedan od primjera dobrog sastojka u hrani su zasićene masne kiseline koje pogoduju zdravlju čovjeka, a tu posebno ističemo laurinsku kiselinu, koja je sastojak kozjeg mlijeka. Tijelo pretvara laurinsku kiselinu u monolaurin, koji ima antivirusna i antibakterijska svojstva te djeluje letalno na protozoe (Matsumoto i sur., 1991). Monolaurin je monoacilglicerol koji može uništiti lipidima obložene viruse kao što su HIV, herpes, ospice, virus gripe, različite patogene bakterije.

Karcinom kao epidemija suvremenog čovječanstva još uvijek nije istražen, no mnogi znanstvenici daju obol u njegovom istraživanju. Mliječna mast kozjeg mlijeka sadrži i konjugiranu linolnu kiselinu (CLA), čija su terapijska svojstva dokazana. Provedena istraživanja pokazala su da konjugirana linolna kiselina ima antikancerogena svojstva i preventivno djeluje na aterosklerozu (Parodi, 2003; Lee i sur., 2005).

Važnost minerala i njihovog balansa u našemu organizmu je iznimno bitan, a tu bismo posebice izdvojili kalcij kao sastavni dio naših zubi i kostiju. Upravo je nedostatak kalcija kroz život uzrok osteoporoze koja znatno umanjuje kvalitetu svakodnevnog života. Također je iznimno važan kod funkcije živčanog sustava i mišića. Osim toga kalcij, odnosno kalcijev fosfat, veže na sebe slobodne masne i žučne kiseline pa tako smanjuje učinke toksičnih doza na epitelne stanice crijeva (Strnad i Babuš, 1997.)

Upravo bogatstvo kalcijem kozjeg mlijeka doprinosi sprečavanju tih patoloških stanja.

Iznimno je bogata znanstvena bibliografija koja potvrđuje blagodati kozjeg mlijeka i njegovih sastojaka, a upravo iz tih razloga odabrali smo tu namirnicu da bude temelj naše avanture stvaranja DOBRE i ZDRAVE HRANE.

GARANTIRAMO 100% HRVATSKI PROIZVOD